Osobni alati
Vi ste ovdje: Početak / O fakultetu / Metalurški fakultet

Metalurški fakultet

Opis i kronologija najvažnijih događanja povijesti Metalurškog fakulteta (izvadak iz Samoanalize 2011.god.).

fax_sfera.jpg

Metalurški fakultet nekada i danas

Gospodarski razvoj sredinom 20. stoljeća nametnuo je potrebu bržeg
osposobljavanja visokostručnih i specijaliziranih kadrova u Republici Hrvatskoj u
tehničkom području, uključujući i metalurgiju. Prve aktivnosti započete su u ljeto
1958. godine, uz nastojanja za osnivanjem Tehničke visoke škole s metalurškim i
tehnološkim smjerom. Međutim, odustalo se od toga rješenja, te se pristupilo
osnivanju odjela u Sisku Tehnološkog fakulteta u Zagrebu i to Metalurškog odjela i
Tehnološko pogonskog odjela za naftu. Visokoškolska nastava oba spomenuta
odjela Tehnološkog fakulteta započela je u Sisku akad. god. 1960./61. kada je
upisano 89 studenata (49 studenata metalurgije i 40 studenata na naftnom smjeru).
Veliku pomoć u osnivanju i razvoju, posebice u prvim godinama odvijanja
visokoškolske nastave u Sisku, pruža matični Tehnološki fakultet u Zagrebu izravnim
sudjelovanjem u nastavi, u organizaciji i formiranju laboratorija, te podizanju
nastavnog kadra.
Godine 1963. dolazi do preustroja Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, pri čemu se
visokoškolska nastava u Sisku odvija u dva odjela: Metalurški odjel i Kemijskotehnološki
odjel za naftu. Krajem 60-ih godina prošlog stoljeća dolazi do izražaja
problem prostora zbog povećanja broja studenata radi izvođenja nastave na sva tri
stupnja što se rješava dobivanjem novog korisnog prostora (oko 620 m2) u Institutu

za metalurgiju Željezare Sisak.
Do sljedećeg preustroja Tehnološkog fakulteta u Zagrebu dolazi 1974. kada se i
ukidaju dotadašnji odjeli u Sisku te se Metalurški odjel transformira u Osnovnu
organizaciju udruženog rada (OOUR) Metalurško inženjerstvo, kao jedan od šest
OOUR-a Tehnološkog fakulteta. Osnovna djelatnost OOUR-a Metalurško
inženjerstvo je znanstveno-nastavna iz područja metalurškog inženjerstva i srodnih
disciplina.
Novo preustrojstvo, kao posljedica društvenih kretanja, a s ciljem pronalaženja
organizacijskog oblika povezivanja visokoškolskog obrazovanja u području
metalurgije i znanstveno istraživačkog rada, slijedi 1979. god. integracijom OOUR-a
Metalurško inženjerstvo i Instituta za metalurgiju, te nastaje Radna organizacija (RO)
Institut za metalurgiju Sisak u okviru Složene organizacije udruženog rada (SOUR)
Metalurškog kombinata (MK) Željezare Sisak. Time se RO Institut za metalurgiju
Sisak sastoji od dva OOUR-a (OOUR Metalurški fakultet i OOUR Tehničko-uslužne
djelatnosti) i Radne zajednice (RZ) za opće poslove. Integracijom se dobiva veća
potpora u organizaciji i financiranju nastavnog, znanstvenog i stručnog rada, dok
Metalurški fakultet i kadrovski ojačava, dobiva se više laboratorija za korištenje,
olakšava se nabava nove opreme itd.
Integriranjem Instituta za metalurgiju i OOUR-a Metalurško inženjerstvo u
nastalom OOUR-u Metalurški fakultet došlo je do povećanja broja stručnog osoblja
koje nije sudjelovalo u nastavi. Od ukupno 107 zaposlenih u akad. god. 1979./80.
samo 57 djelatnika radi u nastavi kao izabrano znanstveno-nastavno i nastavno
osoblje.
Znanstveno-nastavno vijeće (ZNV) Metalurškog fakulteta konstituirano je 3.
studenog 1978. godine.
Na temelju Zakona o visokom obrazovanju Metalurški fakultet postaje 1. veljače
1979. godine jedna od 56 samostalnih članica Sveučilišta u Zagrebu.

U godini 1979. Metalurški fakultet ima 14 doktora znanosti, od čega je 6 doktora
iz područja metalurgije. Kako ZNV Metalurškog fakulteta u to vrijeme još ne ispunjava
zakonske uvjete koji bi omogućili provođenje izbora u zvanja nastavnika i postupke
za stjecanje magisterija i doktora znanosti, godine 1981. Sveučilište u Zagrebu
donosi odluku o konstituiranju zajedničkog ZNV-a Metalurškog fakulteta u Sisku i
Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu za provođenje spomenutih
postupaka.
Od 14. rujna 1987. konstituirano je novo ZNV Metalurškog fakulteta od kada
Metalurški fakultet ispunjava sve propisane uvjete za provođenje postupka stjecanja
doktorata znanosti i može provoditi taj postupak za znanstveno polje metalurgije u
području tehničkih znanosti, kao i postupak izbora u znanstvenoistraživačka zvanja
tog područja, te davati mišljenje o postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja
za isto znanstveno područje.
Stupanjem na snagu Zakona o poduzećima (1989.) dolazi do preobrazbe SOURa
MK Željezare Sisak, tako da RO Institut za metalurgiju postaje istraživačko-razvojni
institut (IRI d.o.o.) s Metalurškim fakultetom kao sektorom (bez pravne osobnosti)
toga poduzeća (1989. - 1991.), a istodobno ostaje članicom Sveučilišta u Zagrebu.
Od kraja 1978. do 1991. godine organizacija i upravljanje Metalurškim fakultetom
odvijala se na tri strukturne razine: znanstvenoj, istraživačko-razvojnoj i poslovodnoj.
U akad. god. 1990./91. Metalurški fakultet se odvaja iz SOUR-a MK Željezare
Sisak i 1. lipnja 1991. godine postaje samostalna znanstveno-nastavna organizacija
Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće aktivnosti:

  • znanstveno-nastavnu, u području tehničkih znanosti (metalurgija);
  • znanstveno-istraživačku, u području metalurgije, kemijskog inženjerstva i drugih
    tehničko-tehnoloških područja relevantnih za područje metalurgije;
  • pomoćne znanstveno-istraživačke djelatnosti.


Činom osamostaljenja, Metalurški fakultet (u daljnjem tekstu: Fakultet, MF) nakon
gotovo 31 godine odvijanja visokoškolske nastave metalurgije u Sisku, prošavši kroz
brojne organizacijske oblike, ostaje punopravna samostalna sastavnica Sveučilišta u
Zagrebu. Tada je na Metalurškom fakultetu bilo ukupno upisanih 119 studenata, a u
prvu je godinu upisan 61 student. Od 1991. mijenja se i unutarnja organizacija
Metalurškog fakulteta, tako da se rad organizira putem Zavoda za materijale i Zavoda
za metalurgiju. Kao tijelo upravljanja djeluje stručni kolegij kojeg čine dekan,
prodekan, tajnik i predstojnici zavoda. Formirano je ZNV Metalurškog fakulteta, a
dužnost predsjednika Vijeća obnaša dekan.
Tijekom razvitka Metalurškog odjela, Metalurškog inženjerstva, odnosno
Metalurškog fakulteta, broj katedri i zavoda se mijenjao (a neki su mijenjali i naziv) u
skladu s brojem nastavnih predmeta, nastavnika i suradnika. Na temelju Pravilnika o
utvrđivanju znanstvenih područja i polja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike
Hrvatske (NN 29/97) i Statuta Metalurškog fakulteta, donesenog 28. veljače 1997. od
1. listopada pa sve do danas, Metalurški fakultet čine tri zavoda: Zavod za procesnu
metalurgiju, Zavod za mehaničku metalurgiju i Zavod za fizičku metalurgiju.
Danas se nastavna i znanstvenoistraživačka aktivnost Fakulteta odvija praktički
na istom mjestu (u dvije zgrade na istoj lokaciji) što doprinosi znatno nižim režijskim
troškovima te bržoj i boljoj komunikaciji, kako između nastavnika, tako i između
nastavnika i studenata. Tijekom djelovanja Metalurškog fakulteta u okviru Instituta za
metalurgiju (1979.-1989.), odnosno Istraživačko-razvojnog instituta (1989.-1991.)
Željezare Sisak, aktivnosti Fakulteta odvijale su se i u tim institucijama.

U posljednjih desetak godina nastava na Metalurškom fakultetu doživjela je
značajne transformacije s ciljem daljnjeg unapređenja. Istodobno s Grafičkim
fakultetom iz Zagreba, Metalurški fakultet je uveo ECTS sustav (kao drugi, odnosno
treći fakultet od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu). Obnovljeni nastavni plan i
program dodiplomskog četverogodišnjeg studija iz područja metalurgije započeo je
akad. god. 2000./01. Prihvaćen je Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu 13. veljače
2001. nakon što je prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za
visoku naobrazbu Republike Hrvatske. Studij se odvijao kroz zajedničke programske
osnove tijekom sedam semestara, s mogućnošću izbora jedne od tri izborne skupine
(procesna metalurgija, ljevarstvo, prerada metala) u VIII. semestru. Nakon završetka
dodiplomskog studija studenti stječu naziv diplomiranog inženjera metalurgije,
neovisno o izbornoj skupini.
Godinu dana kasnije, od akad. god. 2001./02. uveden je nastavni plan i program
obnovljenoga poslijediplomskoga znanstvenog studija metalurgije koji je prihvaćen
Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu 10. srpnja 2001., nakon što je dobiveno
pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Republike Hrvatske.
Trajanje studija je četiri semestra. Nakon završetka poslijediplomskog studija stječe
se naziv magistra znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstvenog
polja metalurgija.
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, donesen 2003. godine,
počiva na Bolonjskim načelima te su, u skladu s tim akad. god. 2005./06. uvedeni
novi nastavni planovi trogodišnjeg preddiplomskog i dvogodišnjeg diplomskog
sveučilišnog studija metalurgije. Izvođenje tih studija utemeljeno je na dopusnicama,
koje je izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske 16.
lipnja 2005. godine. Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv
sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka metalurgije
(univ.bacc.ing.met.). Završetkom diplomskog studija stječe se naziv
magistar/magistra inženjer/inženjerka metalurgije (mag.ing.met.).
Novi programi preddiplomskog i diplomskog studija metalurgije, usklađeni s
Bolonjskim procesom, ukazali su na potrebu uvođenja novog programa
poslijediplomskog doktorskog studija metalurgije, koji je oblikovan tako da može
predstavljati i nastavak diplomskog studija metalurgije i/ili nekoga drugoga srodnog
diplomskog studija. Odvijanje studija prihvaćeno je Odlukom Senata Sveučilišta u
Zagrebu 15. prosinca 2004. godine, a izvodi se od akad. god. 2007./08. na temelju
dopusnice od 15. lipnja 2007. godine, koju je izdalo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa. Doktorski studij traje šest semestara, a završava javnom
obranom doktorskog rada pred stručnim povjerenstvom nakon provedenog postupka
propisanog Pravilnikom o poslijediplomskom doktorskom studiju metalurgije. Stečeni
akademski stupanj je doktor/doktorica znanosti iz znanstvenog područja tehničkih
znanosti, znanstvenog polja metalurgije.
Na temelju Odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu od 14. srpnja 2009. godine,
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij metalurgije provodi se po izmijenjenom
nastavnom planu i programu za akad. god. 2009./10.
Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 15. ožujka 2011. godine osniva se i
izvodi preddiplomski sveučilišni stručni izvanredni studij Ljevarstvo. Početak
održavanja nastave je akad. god. 2011./12. u trajanju od 5 semestara, a završetkom studija stječe se naziv stručni pristupnik ljevarstva/stručna pristupnica ljevarstva.

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 17. siječnja 2012. godine uvodi se revidirani preddiplomski sveučilišni studij Metalurgija s dva smjera: Metalurško inženjerstvo i Industrijska ekologija, a diplomski sveučilišni studij Metalurgija uvodi tri studijska modula u četvrtom semestru: Procesna metalurgija i ljevarstvo, Mehanička metalurgija i Inženjerski metalni materijali.

Document Actions

(c)2009,Sveučilište u Zagrebu,Metalurški fakultet